HZN na obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana

Motrenjima danas do sigurnijeg sutra

• Obilježen Svjetski meteorološki dan

U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena i rastuće energetske neizvjesnosti pouzdani podaci, prognoze i analize postaju ključni za sigurnost društva i stabilnost gospodarstva. Istaknuto je to na svečanom obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana, održanom u ponedjeljak 23. ožujka 2026. godine na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Motrenjima danas do sigurnijeg sutra naglašava važnost sustava motrenja i mjerenja kao temelja prognoza i sustava ranog upozorenja. Bez kontinuiranog prikupljanja podataka o atmosferi, vodama i zraku nije moguće pravodobno upozoravati na opasnosti poput poplava, suša i toplinskih valova niti donositi odgovorne javne politike.

Glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler poručio je da tehnološki napredak značajno mijenja rad hidrometeoroloških službi, ali ne i odgovornost za donošenje ključnih odluka.

Umjetna inteligencija i strojno učenje ubrzavaju procese i unapređuju analize, no odluku o aktiviranju crvenog upozorenja i dalje donosi čovjek, stručnjak koji razumije posljedice, istaknuo je Güttler. Dodao je kako podaci hidrometeoroloških službi imaju ključnu ulogu u sustavima upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave, ali i u sigurnosti prometa te razvoju turizma, poljoprivrede i energetike. U uvjetima energetske krize i tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu takve informacije postaju presudne za sigurnost opskrbe i stabilnost sustava.

Moramo jasnije komunicirati što meteorološka i hidrološka služba daje društvu. Naša mjerenja, prognoze i usluge izravno štite zdravlje, živote i imovinu građana, ali su jednako važne i za gospodarstvo jer optimiziraju promet te pomažu planiranju u graditeljstvu, poljoprivredi, energetici i turizmu, sektorima koji čine okosnicu hrvatskog BDP-a, zaključio je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

U uvodnom dijelu svečanosti govorili su i dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić te izaslanik predsjednika Vlade RH Mario Stipetić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Istaknuli su važnost snažnije suradnje između institucija, znanstvene zajednice i operativnih sustava, ocijenivši kako je takvo povezivanje ključno za učinkovit odgovor na klimatske rizike i razvoj otpornog društva.

Središnji dio programa bila je panel-rasprava pod nazivom Vrijeme, vode i šume: temelj klimatske otpornosti na kojoj su sudjelovali dr. sc. Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a, Hrvoje Živković, viši hidrometeorološki savjetnik u Odjelu za mjerenja površinskih voda DHMZ-a te prof. dr. sc. Damir Ugarković, redoviti profesor Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Petra Mikuš Jurković istaknula je da motriteljske mreže predstavljaju ključnu nacionalnu infrastrukturu, usporedivu s energetskim i digitalnim sustavima, jer omogućuju zaštitu građana, smanjenje šteta i stabilan razvoj gospodarstva. Naglasila je da ulaganje u takve sustave nije trošak, nego ulaganje u sigurnije i otpornije društvo, pri čemu, uz tehnologiju, presudnu ulogu imaju ljudi, stručnjaci koji prikupljaju, analiziraju i pretvaraju podatke u informacije o kojima ovisi sigurnost i svakodnevni život. Najavila je i unapređenje sustava ranog upozoravanja: umjesto dosadašnjih osam klimatoloških regija upozorenja za kopneni dio Hrvatske ubuduće će se izdavati po županijama, njih 21.

Hrvoje Živković govorio je o važnosti terenskih mjerenja i brizi za mrežu postaja za mjerenje površinskih voda, istaknuvši da su najvrjedniji podaci upravo oni prikupljeni u najizazovnijim uvjetima. Posebno je izdvojio mjerenja tijekom visokih vodostaja kada stručnjaci izlaze na teren i mjere protoke, čime dodatno unapređuju prognoze i analize. Ti podaci čine temelj za donošenje odluka u kriznim situacijama, upravljanje vodnim resursima te planiranje infrastrukture poput mostova, nasipa i hidroelektrana.

Profesor Damir Ugarković pojasnio je ulogu šuma u kontekstu klimatskih promjena, istaknuvši da šumski ekosustavi imaju važnu ulogu u regulaciji vodnog režima i ublažavanju posljedica ekstremnih pojava. Naglasio je pritom potrebu za snažnijim povezivanjem znanstvenih istraživanja i operativnih sustava kako bi se bolje razumjeli i ublažili učinci klimatskih promjena.

U završnom dijelu svečanosti dodijeljena su priznanja Hrvatskog meteorološkog društva za 2026. Priznanje za životno djelo dodijeljeno je prof. dr. sc. Zvjezdani Bencetić Klaić, priznanje za značajan doprinos razvitku i radu Društva doc. dr. sc. Kseniji Cindrić Kalin, a za doprinos razvitku i popularizaciji struke prof. dr. sc. Ivani Herceg Bulić. Priznanja su uručena i mladim meteorolozima, pri čemu je nagrađena dr. sc. Sarah Ivušić, dok je priznanje studentu meteorologije pripalo Sari Oštrić.

Na kraju svečanosti u ime DHMZ-a Ivana Furač, voditeljica Službe za prizemna meteorološka motrenja, zahvalila je meteorološkim motriteljima koji već 30 i više godina savjesno i kontinuirano prate meteorološke parametre na klimatološkim, kišomjernim i fenološkim postajama diljem Hrvatske.

Svečanosti su, među ostalima, nazočili izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Neven Karas, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Posebno ističemo važnost suradnje između Hrvatskog zavoda za norme i Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja doprinosi razvoju kvalitetnih, pouzdanih i primjenjivih rješenja za društvo. Sudjelovanje ravnateljice Ane Marije Boljanović dodatno potvrđuje važnost povezivanja normizacije, znanosti i operativnih sustava u suočavanju s klimatskim izazovima.

Uz njih, na događanju su bili i ravnatelji znanstvenih instituta, predstavnici državnih tijela i agencija te brojni predstavnici akademske zajednice i gospodarstva.