Za konkurentnost Europe potreban je snažniji europski normizacijski sustav, koji ne smije postati rascjepkan
06.10.2026.
Danas je Europska komisija objavila prijedlog nove Uredbe o normizaciji, koja će zamijeniti Uredbu (EU) br. 1025/2012. CEN i CENELEC podupiru cilj postizanja brže i djelotvornije europske normizacije. Međutim, nekoliko elemenata prijedloga moglo bi oslabiti taj sustav umjesto da ga unaprijedi. Reforma bi trebala ojačati, a ne rascjepkati, uspješan sustav koji Europa već ima.
Ovo neovisno javno-privatno partnerstvo temeljeno na konsenzusu već desetljećima okuplja gospodarstvo, mala i srednja poduzeća, javna tijela, potrošače, znanstvenike i društvene skupine putem sudjelovanja nacionalnih delegacija. Taj sustav donosi sigurnost, interoperabilnost i povjerenje koji su poduzećima potrebni za inovacije i poslovanje na cijelom jedinstvenom tržištu. Istodobno omogućuje da europski stručnjaci i tehnologije pridonose međunarodnim normama te uspješno konkuriraju na globalnoj razini.
Stoga bi se zakonodavna rasprava trebala usredotočiti na četiri prioriteta kako bi europski sustav normizacije ostao snažan i održiv čimbenik europske konkurentnosti:
Ulrika Francke, predsjednica CEN-a, rekla je: „Europi su potrebne norme brže nego dosad kako bi se poduprle inovacije i konkurentnost. Međutim, veća brzina neće se postići ako se oslabi javno-privatno partnerstvo ili smanji predvidivost njegova načina upravljanja. Revizija Uredbe treba se oslanjati na stručnost, konsenzus i nacionalno sudjelovanje jer su te kvalitete europski sustav normizacije učinili uspješnim.”
Riccardo Lama, predsjednik CENELEC-a, rekao je: „Europskim poduzećima potrebne su norme koje njihovim tehnologijama pomažu u širenju na jedinstvenom tržištu i uspjeh na globalnom tržištu. Paralelni normizacijski kanali i nepotrebna odstupanja od međunarodnih norma otežali bi ostvarenje tog cilja. Europa treba ojačati svoj normizacijski sustav i njegov globalni doseg, a ne ga rascjepkati.”
PREUZMITE PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
Ovo neovisno javno-privatno partnerstvo temeljeno na konsenzusu već desetljećima okuplja gospodarstvo, mala i srednja poduzeća, javna tijela, potrošače, znanstvenike i društvene skupine putem sudjelovanja nacionalnih delegacija. Taj sustav donosi sigurnost, interoperabilnost i povjerenje koji su poduzećima potrebni za inovacije i poslovanje na cijelom jedinstvenom tržištu. Istodobno omogućuje da europski stručnjaci i tehnologije pridonose međunarodnim normama te uspješno konkuriraju na globalnoj razini.
Stoga bi se zakonodavna rasprava trebala usredotočiti na četiri prioriteta kako bi europski sustav normizacije ostao snažan i održiv čimbenik europske konkurentnosti:
- Očuvanje neovisnog i predvidivog sustava: U središtu sustava mora ostati javno-privatno partnerstvo, načelo nacionalnog stajališta i razvoj norma utemeljen na konsenzusu. Sustav upravljanja mora ostati stabilan i predvidiv kako bi se zadržala angažiranost dionika i tehnički stručnjaci.
- Rješavanje problema kašnjenja isporuke norma: Europi su norme potrebne brže, ali reforma bi trebala biti usmjerena na stvarna uska grla prije i nakon samog rada na normama: na izradu normizacijskih zahtjeva te na ocjenjivanje i navođenje harmoniziranih norma. Angažiranje drugih organizacija moglo bi dovesti do udvostručavanja umjesto do ubrzavanja rada.
- Izbjegavanje paralelnih kanala i rascjepkanosti nadogradnjom postojećih struktura: Europi nisu potrebni paralelni normizacijski kanali. Postojeće vanjske specifikacije već se mogu integrirati u europski proces normizacije putem CEN-ova i CENELEC-ova Normizacijskog centra (Standardization Hub), koji omogućuje uključivanje odgovarajućih vanjskih specifikacija u europski sustav uz istodobno osiguravanje kvalitete, transparentnosti i sudjelovanja dionika. Otvorenost prema globalnom stručnom znanju i pristup koji prednost daje međunarodnim publikacijama jačaju europsku konkurentnost. Nepotrebna ograničenja ili odstupanja smanjila bi kvalitetu, stvorila prepreke europskim izvoznicima i umanjila sposobnost Europe da pridonosi međunarodnim normama.
- Održiviji i pouzdaniji širi pristup: CEN i CENELEC podupiru širi pristup normama, pod uvjetom da se zadrži održiv model financiranja, zaštita autorskih prava i mehanizmi za očuvanje integriteta i sljedivosti. Pozdravljamo to što se u prijedlogu prepoznaje potreba za zaštitom norma od masovnog izdvajanja i preuzimanja sadržaja.
Ulrika Francke, predsjednica CEN-a, rekla je: „Europi su potrebne norme brže nego dosad kako bi se poduprle inovacije i konkurentnost. Međutim, veća brzina neće se postići ako se oslabi javno-privatno partnerstvo ili smanji predvidivost njegova načina upravljanja. Revizija Uredbe treba se oslanjati na stručnost, konsenzus i nacionalno sudjelovanje jer su te kvalitete europski sustav normizacije učinili uspješnim.”
Riccardo Lama, predsjednik CENELEC-a, rekao je: „Europskim poduzećima potrebne su norme koje njihovim tehnologijama pomažu u širenju na jedinstvenom tržištu i uspjeh na globalnom tržištu. Paralelni normizacijski kanali i nepotrebna odstupanja od međunarodnih norma otežali bi ostvarenje tog cilja. Europa treba ojačati svoj normizacijski sustav i njegov globalni doseg, a ne ga rascjepkati.”
PREUZMITE PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
Izvor: CEN/CENELEC
