Meeting Standards: Kako hrvatski poduzetnici doprinose razvoju europskih norma?

Hrvatski zavod za norme uključen je u europsku kampanju „Meeting Standards“ koju provodi udruženje Small Business Standards (SBS), a koja promiče važnost norma i potiče aktivnije uključivanje malih i srednjih poduzeća u njihovo oblikovanje.

U okviru kampanje „Meeting Standards“ razgovarali smo s Brunom Banellijem, hrvatskim poduzetnikom i predstavnikom tvrtke Sartura d.d., koji sudjeluje u europskim i nacionalnim normizacijskim aktivnostima u području kibernetičke sigurnosti i digitalnih rješenja, uključujući rad u Europskom institutu za telekomunikacijske norme (ETSI - European Telecommunications Standards Institute) te u HZN-ovim tehničkim odborima HZN/TO T4 (Normizacija u telekomunikacijama) i HZN/TO 582 (Informacijska sigurnost i upravljanje kontinuitetom poslovanja). Također aktivno doprinosi razvoju norme EN 304 627, koja podržava provedbu Akta o kibernetičkoj otpornosti (CRA - Cyber Resilience Act), uredbe koja uvodi obvezne zahtjeve kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima na tržištu Europske unije. Njegov primjer pokazuje važnost uključenosti poduzetnika u normizaciju, pri čemu se njihovo poslovno iskustvo izravno pretvara u rješenja koja utječu na inovacije, konkurentnost i sigurnost tržišta.

U razgovoru s Brunom Banellijem doznali smo kako poduzetnici mogu postati aktivni sudionici u stvaranju europskih norma te zašto su norme važne za razvoj i konkurentnost poslovanja. Također, doznali smo kako izgleda put od poduzetništva do aktivnog sudjelovanja u normizaciji, zašto su norme važne za poslovanje te kako poduzetnici mogu svojim znanjem i iskustvom pridonijeti oblikovanju budućih europskih i međunarodnih norma.

Norme i poduzetničko poslovanje

Profesionalni put Brune Banellija iz tvrtke Sartura započeo je 2020. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je Banelli upoznao osnivača i direktora tvrtke Luku Perkova. Danas Sartura djeluje u području digitalnih rješenja i kibernetičke sigurnosti te sudjeluje u međunarodnim normizacijskim aktivnostima i europskim projektima.

HZN: Kada ste se prvi put aktivno uključili u rad tehničkih odbora Hrvatskoga zavoda za norme (HZN)?

Banelli: Formalno u ožujku 2026. godine, no imali smo veliku sreću da smo zahvaljujući našem prethodnom angažmanu u ETSI-ju, stupili u kontakt s gospođom Glavaš iz HZN-a već u siječnju, kada smo pod visokim pokroviteljstvom Europske komisije i ostalih dionika imali priliku u Zagrebu ugostiti prvu europsku radionicu na temu Akta o kibernetičkoj otpornosti na Sveučilištu Algebra Bernays, što su gospođa Glavaš i HZN prepoznali. To je bio dobar vjetar u leđa našoj suradnji i poticaj za sudjelovanje u radu tehničkih odbora T4 i 582.

HZN: Na koji način norme danas utječu na vaše poslovanje - operativno, kvalitativno, tržišno? Možete li navesti konkretan primjer

Banelli: U jednakoj mjeri kao i prije - samo što ih sada napokon bolje razumijemo. S obzirom na specifičnost našeg posla, norme su nešto što smo primjenjivali i prije. Danas imamo veća znanja o tome što im prethodi, koliko je truda i stručnosti uloženo u njih, a prije svega - sada ih možemo mnogo bolje interpretirati i prepoznati njihove specifičnosti. Izvrstan je primjer upravo skup takozvanih „ETSI vertikala“, odnosno DEN/CYBER-EUS grupa radnih stavki koje će postati integralni dio Akta o kibernetičkoj otpornosti kad se ta uredba u cijelosti počne primjenjivati. Da objasnim malo pobliže - te su norme obvezatne jer se odnose na Uredbu (EU) 2024/2847; no ono što sada bolje prepoznajemo jest vrijednost norma općenito, odnosno njihov pozitivan učinak na poslovanje - bilo da je riječ o usklađivanju poslovnih procesa ili o usklađivanju konkretnih proizvoda ili procedura. U svojem radu primijetio sam da poduzetnici u Republici Hrvatskoj, ali i građani općenito, nemaju dovoljno razvijenu svijest o snazi norma, što je svakako jedna od akcijskih točaka u kojima želimo surađivati sa svim dionicima procesa kako bi se stanje poboljšalo.

Iskustvo u radu tehničkih odbora HZN-a

HZN: Što vas je potaknulo na aktivno sudjelovanje u radu tehničkih odbora HZN-a?

Banelli: Prije svega, smatramo da naša tvrtka ima određene tehničke kompetencije i stručna znanja kojima možemo pridonijeti hrvatskoj normizaciji. Također je važno i iskustvo djelovanja na međunarodnoj razini koje smo stekli kontinuiranim radom u ETSI-ju.

HZN: Kako biste opisali iskustvo rada u odboru - što smatrate najvrjednijim, a što najizazovnijim?

Banelli: Razmjena mišljenja i suradnja s drugim stručnjacima profesionalni je izazov iz kojega svaki put izađemo barem za nijansu pametniji. Izazov je, kao i uvijek, pronaći motivaciju i sudionike potaknuti na što kvalitetnije i produktivnije rasprave i angažman.

HZN: Što vama osobno znači sudjelovanje u sustavu normizacije - profesionalno i šire?

Banelli: Mogućnost suradnje s nekim od najvećih umova današnjice, bez pretjerivanja. Konkretno, ETSI okuplja doajene novih tehnologija i unatoč tome što su neki od njih zaista u poznim godinama, fascinantno je vidjeti kako ti ljudi i dalje imaju britak um. Oni su nepresušan izvor informacija i vrijedni svjedoci vremena, a imati takve znalce pokraj sebe koji su spremni na dijalog i nesebično dijeljenje svojega mišljenja, znanja i ideje, jedna je od onih stvari koje ne možete kupiti novcem.

HZN: Koliko su mali i srednji poduzetnici u Republici Hrvatskoj, po vašem mišljenju, uistinu uključeni u proces normizacije?

Banelli: U iznimno maloj mjeri. Upravo sam se zato referirao na činjenicu da proces normizacije nije dovoljno zastupljen u javnom diskursu, a zaslužuje puno veći segment pokrivenosti. Na taj način u njega će se moći uključiti i suvereno sudjelovati svi oni koji smatraju da svojim sposobnostima i znanjima mogu pridonijeti normizacijskom procesu.

HZN: Što ste osobno naučili kroz sudjelovanje u normizacijskom procesu?

Banelli: Prije svega, shvatio sam da procedure zapravo nisu komplicirane i zamršene kad se ispravno usvoje, iako se na prvu čine upravo suprotnima. Štoviše, unatoč činjenici da su normizacijski procesi poslovično „spori“ (barem u kontekstu brzine poduzetničkih aktivnosti), oni su vrlo dobro, jasno i precizno definirani. Zato u tom procesu ključnu ulogu ima edukacija koja „konzumente“, odnosno poduzetnike, može „konvertirati“ u punopravne i suverene sudionike normizacijskog procesa.

Izazovi uključivanja malih i srednjih poduzetnika u normizaciju

HZN: Kako uspoređujete ulogu malih i srednjih poduzetnika u normizacijskom procesu, u odnosu na sudjelovanje velikih sustava i korporacija? Može li se govoriti o ravnopravnosti „malih“ i „velikih“ dionika?

Banelli: Iz mojeg iskustva rada u ETSI-ju, mogu ustvrditi da ne postoji nejednakost koja se temelji na razlici između „velikih“ i „malih“. Jedina objektivna razlika je kapacitet - velika društva imaju odjele i ljude koji se bave samo procesima normizacije. Nije realno niti očekivano da će jedan MSP sudjelovati u desecima tehničkih odbora svoje nacionalne normizacijske organizacije ili neke međunarodne. No može se posvetiti specifičnim djelatnostima i odborima. Slavni Seneka napisao je da uvijek više patimo u mašti nego u stvarnosti i uistinu ne bi trebalo biti kamena spoticanja da se i „mali“ pridruže velikima. Rijetko je koja zajednica otvorena i spremna pomoći i prihvatiti nove članove kao ona normizacijska - bez straha, osuđivanja i predrasuda samo zato što novi članovi ponekad ne poznaju sve faze i pojedinosti procesa. Te su stvari savladive i pritom je uvijek važno imati u vidu sposobnost vašeg stručnog i iskustvenog doprinosa normizacijskom procesu.

HZN: Koji elementi sustava normizacije danas, prema vašem iskustvu, najbolje funkcioniraju i daju najviše konkretnih rezultata u praksi?

Banelli: Pravila i procesi. Da, nekada nam se zaista ne sviđa kad moramo „igrati po pravilima“ (nadam se da nećemo čupati kosu na nadolazećem Svjetskom nogometnom prvenstvu ako nam sudac, temeljem aktualnih nogometnih pravila, dosudi zaleđe). No nije dobro biti licemjer - ako to odgovara samo nama, onda igra nije poštena, a takvu igru zapravo nitko ne želi igrati. Ista stvar može se primijeniti i na normizaciju - imajući u vidu jasno postavljena pravila i poštujući procese, možete iskoristiti mnogobrojne pogodnosti i biti vrlo uspješni u provedbi.

HZN: Što su po vašem mišljenju najveće prepreke za male i srednje poduzetnike - vrijeme, resursi, znanje, administracija ili nešto drugo?

Banelli: Informiranost, odnosno nedostatak iste. I to, kao i obično, počinje već u obrazovnom sustavu - što je možda i najtrivijalnija akcijska točka u stremljenju za širim angažmanom MSP-ova u procesu normizacije. Jasno, potrebno je napraviti detaljnu analizu i problemu pristupiti sveobuhvatno, no baš kao i u normizaciji, rezultati neće biti odmah vidljivi. No ako paralelno pristupite i postojećim MSP-ovima i onima koji na tržište rada tek dolaze, u nekom trenutku možete očekivati da će ipak doći do presjeka i da nećemo uvijek imati asimptote. I tu je ključ. Samo ponavljam, valja biti svjestan da nema brzih rješenja.

HZN: Što bi se konkretno trebalo poboljšati kako bi sudjelovanje bilo jednostavnije i dostupnije?

Banelli: Postavit ću protupitanje - ako poduzetniku predstavite dva problema, od kojih je jedan stabilnost poslovanja, a drugi sudjelovanje u normizaciji, nije teško zaključiti što će prvo pokušati riješiti. Normizacija nije „bol“ za poduzetnike, u onom prenesenom smislu, pa tu nema smisla isticati konkurentnost - sudjelovanje u normizaciji treba predstaviti kao priliku koja se pruža poduzetnicima da sudjeluju na „velikoj sceni“, uz sve benefite koje takvo sudjelovanje donosi, a to su svakako vrijedni poslovni kontakti i mogućnosti koje se potencijalno pružaju i izvan okvira normizacije.

Uloga ETSI ambasadora i njezina praktična važnost

HZN: Kako biste opisali svoju ulogu ETSI ambasadora i što ona konkretno znači u praksi?

Banelli: Time mi je bila ukazana velika čast, kad mi je svjetski priznata institucija koja u svojem portfelju ima tehnologije koje de facto određuju današnji svijet ukazala takvo povjerenje. Tehnologije kao što su GSM, 3G, 4G, 5G, TETRA, eIDAS, DVB-T i tisuće drugih koje „prešutno“ koristimo na dnevnoj bazi normizirale su se u tehnološkom parku Sophia Antipolis, gdje se nalazi sjedište ETSI-ja. Uloga je počasna i volonterska, a podrazumijeva promicanje ETSI-ja i vrijednosti koje ta institucija zastupa. Upravo ću ja kao prvi ambasador, zajedno s kolegama koji su naknadno izabrani, pokušati provesti modernu politiku i poticanje angažmana MSP-ova i ostalih dionika relevantnog prostora u smislu povećanja prisutnosti u normizacijskim procesima. Velika je sreća što nismo teritorijalno ograničeni, pa je moja misija proširena i na tzv. zapadni Balkan. Smatram da na tim prostorima postoji veliki potencijal u osnaživanju tog diskursa.

HZN: Koliko je važna uloga ambasadora u približavanju norma poduzetnicima koji nisu izravno uključeni u rad tehničkih odbora?

Banelli: Prije svega, važno im je prenijeti informaciju da upravo putem raznih modela javnog savjetovanja, a pogotovo onih koji se provode putem HZN-a odnosno nacionalnih normirnih tijela u drugim zemljama, poduzetnici mogu aktivno sudjelovati u praćenju normizacije i pridonositi donošenju norma. Uvijek je lakše „probiti led“ na lokalnoj razini i stvoriti kvalitetne uvjete za sudjelovanje na višim instancama, odnosno u regionalnim i međunarodnim organizacijama.

Razgovarala: Mirjana Fijolić
Foto: Bruno Banelli