Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu – 28. travnja

Od 2003. godine 28. travnja obilježava se kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (World Day for Safety and Health at Work) kao podsjetnik na temeljno ljudsko pravo: pravo na sigurno i zdravo radno okružje. U Hrvatskoj se od 2007. godine odlukom Hrvatskoga sabora na taj dan obilježava Nacionalni dan zaštite na radu s ciljem unapređenja zaštite na radu, smanjenja broja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu te sprečavanja nastanka invalidnosti. Današnje radno okružje donosi mnogobrojne izazove, od tradicionalnih rizika vezanih uz fizičke oblike rada do povećanih psihosocijalnih pritisaka uzrokovanih radom na daljinu i digitalizacijom. Zdravlje radnika temelj je uspješnoga društva te je stoga očuvanje te vrijednosti zajednička odgovornost svih društvenih skupina i dionika, od poslodavaca i radnika do socijalnih partnera i javnih tijela.

Normizacija može donijeti iznimnu dobrobit u planiranju procesa koji se tiču osiguravanja zdravog i sigurnog okružja za rad, što je u skladu s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima. U tome ključnu ulogu imaju europske organizacije za normizaciju CEN (Europski odbor za normizaciju) i CENELEC (Europski odbor za elektrotehničku normizaciju). Te organizacije razvijaju europske norme (EN) koje se zatim prihvaćaju kao nacionalne norme u državama članicama putem nacionalnih normirnih tijela, odnosno putem Hrvatskoga zavoda za norme u Republici Hrvatskoj. To znači da su sigurnosni zahtjevi za, primjerice, zaštitnu opremu, radne strojeve i ostale elemente radnih procesa identični u svim državama članicama Europe. Takav standardizirani pristup osigurava jednaku razinu zaštite za svakog radnika i treba biti sastavni dio svake poslovne strategije.

Unutar HZN-a djeluju tehnički odbori (TO) koji se temelje na jasno definiranim područjima rada, obavljajući poslove hrvatske normizacije i prateći međunarodnu normizaciju u pojedinim užim područjima. Za područje sigurnosti i zdravlja na radu zadužen je tehnički odbor HZN/TO 556, Osobna zaštitna oprema koji priprema norme za:

• sve tipove zaštitnih kaciga
• zaštitnu obuću i štitnike za noge (štitnici za noge određeni su kao proširenje zaštitne obuće)
• osobna sredstva za zaštitu od pada (sustavi, podsustavi i sastavni dijelovi)
• sigurnosne pojaseve i pribor
• određivanje nazivlja i utvrđivanje metoda ispitivanja
• specifikacije i metode ispitivanja opreme za zaštitu očiju radnika u industriji i općenamjenske opreme za zaštitu očiju
• osobna sredstva za zaštitu sluha koja valja upotrebljavati kad se pretpostavlja da je izloženost buci štetna za sluh.

Primjena normizacije u hrvatskom gospodarstvu korisna je na više razina. Prije svega, danas se tvrtke suočavaju s problemom manjka radne snage zbog čega visoki standardi zaštite na radu mogu postati jedan od presudnih čimbenika privlačenja i zadržavanja radnika. Tvrtke koje implementiraju norme u svoje radne procese pokazuju usklađenost sa zakonskim propisima, što im uvelike olakšava poslovanje i provedbu internih kontrola te praćenje poslovnih rezultata. Normizacija je važna i za izlazak na inozemna tržišta jer proizvodi i usluge dobivaju pečat kvalitete i sigurnosti. Hrvatski zavod za norme stoga poslovne subjekte potiče da stupe u članstvo HZN-a i postanu članovi tehničkih odbora, čime dobivaju mogućnost aktivnog sudjelovanja u procesu izrade hrvatskih norma. Više informacija o članstvu u HZN-u možete pročitati ovdje, a za sve ostale informacije možete nam pisati ili nas uz najavu posjetiti.